Nova epidemija: Kršenje vjerskih sloboda

slika

Vjerska sloboda više je od samo prava osobe da vjeruje u što želi vjerovati. To je sloboda govora i djelovanje u skladu s vašim temeljnim vjerovanjima. Vjerska sloboda štiti pravo svake osobe da ima ta vjerovanja i zagovara ih bez progona, protuoptužbi ili da joj se niječu jednaka prava. Njom se također osigurava da ljudi mogu odabrati svoju vjeru, promijeniti svoju vjeru ili uopće nemati vjeru ako tako žele. 

Ovo se pravo sve više napada, propitkuje i ograničava. Starješina Ronald A. Rasband iz Zbora dvanaestorice apostola Crkve Isusa Krista svetaca posljednjih dana raspravljao je o ovoj temi s kongregacijom studenata na Sveučilištu Brighama Younga. Rekao je: »Naše je društvo postalo toliko zaslijepljeno u svojoj potrazi za ispravljanjem nepravedne diskriminacije protiv jedne klase ljudi da je sada u opasnosti stvaranja druge viktimizirane klase: ljudi vjere, poput vas i mene.« 

On nastavlja dalje i objašnjava primjere vjerskih škola koje se propitkuje jer zahtijevaju kodeks časti. Izvršni direktori veliki kompanija postaju marginalizirani ili ih se prisiljava na podnošenje ostavke zato što njihova vjerska uvjerenja više nisu politički prihvatljiva, a poslovanja se zatvaraju ili ostaju bez posla jednostavno zato što izražavaju svoja uvjerenja. 

Važno je zamijetiti ovu promjenu jer je povećana tolerancija prema različitim stilovima života dovela do toga da se vjerski načini života mijenjaju, da im se prijeti ili ih se izbacuje iz razgovora. 

U članku 18. Opće deklaracije o ljudskim pravima navodi se: »Svatko ima pravo na slobodu mišljenja, savjesti i vjeroispovijedi; to pravo uključuje slobodu promjene vjeroispovijedi ili uvjerenja i slobodu da pojedinačno… ili privatno, iskazuje svoju vjeroispovijed ili uvjerenje bogoslužjem, poučavanjem, praktičnim vršenjem i obredima.« 

Slično tome, u Članku vjere 11 Crkve Isusa Krista svetaca posljednjih dana izjavljuje se: »Polažemo pravo na povlasticu štovanja Svemogućeg Boga prema uputama svoje vlastite savjesti, i dopuštamo svim ljudima istu povlasticu, neka štuju kako, gdje ili što žele.«

Vjerska sloboda nije samo važna članovima Crkve Isusa Krista svetaca posljednjih dana, već je ova sloboda nužna za praktično primjenjivanje svih vjeroispovijesti. Prorok Joseph Smith rekao je: »Jednako [sam] spreman umrijeti u obrani prava prezbiterijanca, baptista, ili dobrog čovjeka bilo koje druge vjerske pripadnosti; jer isto načelo koje bi gazilo prava svetaca posljednjih dana, gazilo bi prava rimokatolika, ili pripadnika bilo koje druge vjerske pripadnosti koji bi mogao biti neomiljen ili preslab da se obrani.« 

Međutim, Crkva Isusa Krista svetaca posljednjih dana izjavila je da »vjerska sloboda nije neograničena. Ograničenja vjerskih aktivnosti prikladna su tamo gdje je nužno zaštititi izuzetne interese, poput života, vlasništva, zdravlja ili tuđe sigurnosti. No takva bi ograničenja trebala biti doista nužna, umjesto da budu izlika za premošćivanje vjerske slobode.« https://www.churchofjesuschrist.org/study/manual/gospel-topics/religious-freedom?lang=eng

Jasno je da je vjerska sloboda važna za društvo. Društva napreduju kada postoji vjerska sloboda. Ona je snažno povezana sa smanjenim siromaštvom, boljim javnim zdravljem, većim pravom žena i manjina, manjom nejednakošću u prihodima te ekonomskim rastom (vidi poveznicu: https://religiousfreedomandbusiness.org/religious-freedom-business). Svakomu je potrebna vjerska sloboda, bez obzira na njihovu vjeroispovijest.