Starješina D. Todd Christofferson iz Zbora dvanaestorice apostola Crkve Isusa Krista svetaca posljednjih dana, 1. ožujka 2024. sastao se u Budimpešti s gradonačelnikom Óbude-Békásmegyera, gosp. Lászlóm Kissom, kako bi predstavio Crkvu i porazgovarao o detaljima hrama koji se Crkva priprema izgraditi u toj općini.
Starješina Brent H. Nielson iz predsjedništva Sedamdesetorice, starješina Jack N. Gerard iz Sedamdesetorice, drugi savjetnik u predsjedništvu Područja Središnja Europa, i Péter Borsos, predsjednik kolčića Budimpešta Mađarska, također su sudjelovali na sastanku.
Hram Budimpešta Mađarska bio je najavljen u travnju 2019. i lokacija tog doma Gospodnjeg bila je objavljena u listopadu 2023. To će biti prvi hram Crkve u toj zemlji. Trenutno članovi Crkve moraju putovati u njemački grad Freiberg kako bi štovali u hramu. Crkva je sada objavila umjetnički prikaz hrama u Budimpešti.
Starješinu D. Todda Christoffersona iz Zbora dvanaestorice apostola Crkve Isusa Krista svetaca posljednjih dana dočekao je 1. ožujka 2024. gosp. László Kiss, gradonačelnik Óbude (Budimpešta).
S lijeva na desno: Péter Borsos, predsjednik kolčića Budimpešta Mađarska, gosp. László Kiss, gradonačelnik Óbude-Békásmegyera (III. okruga Budimpešte), i starješina D. Todd Christofferson. Sastali su se u óbudskoj gradskoj vijećnici kako bi porazgovarali o stvarima koje se tiču budućeg hrama Crkve u Budimpešti.
Sastanak starješine D. Todda Christoffersona i gradonačelnika Óbude, u Budimpešti 1. ožujka 2024.
Gosp. László Kiss, gradonačelnik Óbude-Békásmegyera (III. okruga Budimpešte) sastaje se sa starješinom D. Toddom Christoffersonom i starješinom Jackom N. Gerardom, drugim savjetnikom u predsjedništvu područja Središnja Europa. Sastanak se održao u gradu Óbuda 1. ožujka 2024.
Starješina D. Todd Christofferson predaje kipić Krista Lászlu Kissu, gradonačelniku općine Óbuda u Budimpešti. Sastali su se 1. ožujka 2024. u óbudskoj gradskoj vijećnici.
Gosp. Lászlo Kiss, gradonačelnik općine Óbuda u Budimpešti, na kraju sastanka u óbudskoj gradskoj vijećnici, starješini Christoffersonu u znak prijateljstva daje vjersku ikonu staru 200 godina.
Gosp. Lászlo Kiss, gradonačelnik općine Óbuda u Budimpešti, na kraju sastanka u óbudskoj gradskoj vijećnici, starješini Christoffersonu u znak prijateljstva daje vjersku ikonu staru 200 godina.
Starješina D. Todd Christofferson pokazuje 200 godina staru vjersku ikonu koju je primio iz ruku gradonačelnika općine Óbuda u Budimpešti 1. ožujka 2024.
Na sastanku je starješina Christofferson objasnio razlog zbog kojeg svetci posljednjih dana grade hramove diljem svijeta i iznio ushit koji mađarski članovi Crkve osjećaju jer imaju dom Gospodnji u svojoj zemlji. Starješina Christofferson je rekao kako je »gradonačelnik pružio veliku potporu. Izrazio je dobrodošlicu svim vjerama i vjerskim grupama u zajednici te obećao poduprijeti crkveni doprinos mjesnoj zajednici.« Gradonačelniku je upućen poziv prisustvovati nadolazećim danima otvorenih vrata kad god će hram biti izgrađen i spreman za svečano otvorenje.
Predsjednik Borsos je primijetio kako su »gradonačelnik Kiss i njegovi suradnici toplo dočekali crkvene predstavnike te kako je posebno prijateljski i srdačan duh prevladavao tijekom razgovora«.
Izaslanstvo Crkve gradonačelniku je poklonilo maleni kip uskrslog Krista i zahvalilo mu na njegovoj zahvalnosti i otvorenosti. Zauzvrat, gradonačelnik Kiss, i sam čovjek od vjere, poklonio je prekrasan dar starješini Christoffersonu – ikonu staru 200 godina koja je generacijama pripadala njegovoj obitelji.
»To je dragocjeni predmet. Vrlo mi je značajno i duboko me dirnulo primiti od njega nešto tako dražesno i velikodušno poput ovog. Vrlo je značajno te je nešto što ću čuvati i uzeti sa sobom kući«, zaključio je starješina Christofferson.
U Mađarskoj, zemlji središnje Europe, živi preko 5200 svetaca posljednjih dana u više od 20 kongregacija. Prvi misionari Crkve Isusa Krista stigli su u Mađarsku 1885. godine. Misionarski rad je na nekoliko desetljeća nakon Prvog svjetskog rata bio prekinut. Crkva je primila službeno priznanje mađarske vlade 1988. godine i prvo je sastajalište u zemlji bilo posvećeno godinu dana kasnije.
Hramovi svetaca posljednjih dana razlikuju se od kapela i sastajališta gdje se članovi sabiru za nedjeljna bogoslužja. Hramovi se smatraju domovima Gospodnjim gdje se Kristova naučavanja ponovno potvrđuju kroz svete uredbe koje ujedinjuju obitelji za vječnost. Unutra članovi uče više o svrsi života i sklapaju saveze da će služiti Isusu Kristu i drugima.