Organizatori Međuvjerskog foruma skupine G20 (održanog u Italiji od 12. do 14. rujna) pozvali su vođe Crkve Isusa Krista svetaca posljednjih dana da rasprave o vjerskoj slobodi i njezinom utjecaju na manjinske vjeroispovijesti.
I to je ono što je starješina Ronald A. Rasband iz Zbora dvanaestorice apostola učinio. U svojem je obraćanju 13. rujna pred globalnim vjerskim vođama na zasjedanju foruma o vjerskoj slobodi i manjinskim vjeroispovijestima apostol govorio o početcima Crkve – koja je i sama nekoć bila u manjini. Od svojega skromnog početka u 19. stoljeću u New Yorku i svojih nemirnim vremena u Ohiju, Missouriju i Illinoisu, Crkva je sada globalna vjera od gotovo 17 milijuna članova.
»Kada se vjeroispovijesti poda sloboda da cvjeta, vjernici posvuda vrše jednostavna i ponekad herojska djela služenja«, rekao je starješina Rasband. »Stojimo rame uz rame u služenju s mnogima od vas.«
Apostol je istaknuo služenje koje je Crkva pružila s drugima tijekom pandemije bolesti COVID-19. Samo u 2021. godini, rekao je, to uključuje doprinose COVAX-u kako bi se pružila gotovo 1,5 milijarda cjepiva protiv bolesti COVID-19, 26 milijuna obroka danih gladnima i 294 projekata služenja izbjeglicama u 50 zemalja.
»Nadam se da će sveopća dobrota potaknuta tradicijama vjeroispovijesti biti poštovana i cijenjena«, rekao je starješina Rasband na forumu. »Ljudi diljem svijeta blagoslovljeni su kada uzdižemo i potičemo druge kroz pomoć koja spašava život. Budimo zahvalni na prilici da mijenjamo stvari. Na ove načine ispunjavamo i proširujemo istinu da ‘Bog voli svu svoju djecu u svakom narodu svijeta’ – čak i najmanje manjine među nama.«
Kasnije toga dana, nakon svojega govora, starješina Rasband sastao se s njegovom svetošću ekumenskim patrijarhom Bartolomejom iz Grčke pravoslavne crkve. Ovo je prvi put da se apostol iz Crkve Isusa Krista sastao s vođom Grčke pravoslavne crkve.
»Bio je to predivan sastanak«, rekao je starješina Rasband. »Izrazio je želju da imamo dobar odnos između naše dvije vjeroispovijesti i nada se da će biti mnogo više prilika za razmjenu i uključenost u budućnosti.«
Starješina Rasband i oni s njim (starješina Jack N. Gerard iz Sedamdesetorice i sestra Sharon Eubank, prva savjetnica u općem predsjedništvu Potpornog društva) sastali su se s mnogim drugim vjerskim i građanskim vođama iz drugih država tijekom trodnevnog foruma. Niže pročitajte više o nekim od ovih posjeta.
Vjerska sloboda i važnost odnosa
U svojem je govoru na forumu starješina Rasband iznio dva naučavanja Josepha Smitha koja podcrtavaju ključnu ulogu vjerske slobode u Crkvi Isusa Krista svetaca posljednjih dana.
Prvo, kanonizirano u Člancima vjere Crkve, glasi: »Polažemo pravo na povlasticu štovanja Svemogućeg Boga prema uputama svoje vlastite savjesti, i dopuštamo svim ljudima istu povlasticu, neka štuju kako, gdje ili što žele.«
Drugo je komentar koji je prorok iznio 1843.:
»Pokaže li se da sam bio voljan umrijeti za [svetca posljednjih dana], smion sam izjaviti pred nebom da sam jednako spreman umrijeti u obrani prava prezbiterijanca, baptista, ili dobrog čovjeka bilo koje druge vjerske pripadnosti; jer isto načelo koje bi gazilo prava svetaca, gazilo bi prava rimokatolika, ili pripadnika bilo koje druge vjerske pripadnosti koji bi mogao biti neomiljen ili preslab da se obrani. Ljubav prema slobodi nadahnjuje moju dušu – civilnoj i vjerskoj slobodi za cijelu ljudsku rasu.«
»Vjerska se sloboda shvaća jako ozbiljno, čak i na najvišim vijećima Gospodinove Crkve«, rekao je starješina Rasband u intervjuu za Newsroom. »Sada možemo biti više od jednoga glasa i katolici mogu biti više od jednoga glasa i grčki pravoslavci mogu biti više od jednoga glasa. I umjesto da budemo solisti u različitim dijelovima svijeta, možemo biti zbor i možemo ostaviti po strani razlike u našim načelima. Naravno, imamo razlike. No postoje neke stvari oko kojih se u potpunosti slažemo i na to ćemo se usredotočiti zajedno s drugima.«
Na zasjedanju na kojem je starješina Rasband govorio obrađene su i druge teme koje utječu na manjinske vjeroispovijesti, uključujući potrebu za zaštitom od govora mržnje i netolerancije.
Starješina Gerard rekao je crkvenim medijima da je razvijanje odnosa s onima koji su drugačiji ključno za stvaranje plodnog tla obostranog poštovanja.
»Odnosi vode do istinskog razumijevanja«, rekao je starješina Gerard. »Moramo se uzdići iznad polarizacije koju vidimo u svijetu danas. I trebamo voditi kako bismo podsjetili svoje vlastite članove da kroz primjer pokažu po cijelom svijetu kako je u vjerskim tradicijama sam Spasitelj bio veliki iscjelitelj. Okupio nas je i ohrabrio druge da ne sude jedni druge, već da budemo umjereni, da budemo odmjereni u načinu na koji razmatramo jedni druge. Možemo se okupiti i izdignuti iznad dijela [onoga što je] dozvoljeno u suvremenoj tehnologiji te se naći na boljem mjestu, jer smo doista iscijelili srca i duše cijeloga ljudskog roda, bez obzira na vjersku tradiciju ili njezin nedostatak.«
Starješina Rasband rekao je da je optimističan po pitanju budućnosti čovječanstva jer »iscjeljenje se može dogoditi ako se ljudi ponize i priđu [Bogu]. Bog Otac jest Otac svih nas, a Isus Krist njegov je Sin kakvog ga poznajemo da jest.«
Međuvjerski forum skupine G20, na kojem su ove godine govorili papa Franjo i drugih iz cijelog svijeta, godišnji je događaj koji se odvija prije većeg sastanka na vrhu skupine G20. Ove će se godine taj veći sastanak na vrhu održati od 30. do 31. listopada u Rimu. Skupina G20 obuhvaća narode koji čine 20 velikih gospodarstva svijeta.
Kako Dobrotvorno društvo svetaca posljednjih dana rješava problem gladi i pothranjenosti
Sestra Eubank, koja je također predsjednica Dobrotvornog društva svetaca posljednjih dana, govorila je u utorak 14. rujna o učinku gladi i pothranjenosti na djetinjstvo u siromaštvu.
Glad u svijetu porasla je od 2014., rekla je, a bolest COVID-19 pogoršala je problem. Godine 2019., 135 milijuna ljudi patilo je od gladi. Danas je, rekla je, taj broj narastao na 272 milijuna – s dodatnih 9,3 milijuna djece koja će vjerojatno doživjeti gubitak mišićne mase do 2022. godine.
Dobrotvorno društvo svetaca posljednjih dana i mnoge druge organizacije mogu razdati hranu potrebitima. Još je važnije, rekla je sestra Eubank, usmjeriti resurse na razvoj hrane.
»Puno je složenije nastojanje promijeniti kulturu po pitanju hrane, prehrane i poljodjelstva«, rekla je. »Promjena se na kraju može postići samo osobnim odnosima povjerenja… Stari pristupi nisu uvijek djelotvorni. Poput ekstremnog vremena, krize su sve veće, duže i može ih se rješavati samo suradnjom.«
Istaknula je da je Crkva dala sredstva Svjetskom programu za hranu (WFP) kako bi se razdale ključne potrepštine tijekom pandemije.
»[WFP ima] tri globalna centra, pet regionalnih centara. I 45 000 tona medicinskih potrepština i hrane prošlo je kroz ove centre u samo nekoliko posljednjih mjeseci«, rekla je sestra Eubank. »To je presudno jer je pandemija narušila globalne lance brzinom koja nikada prije nije viđena. [Ova] je mreža otvorena mnogim humanitarnim organizacijama za korištenje. Povećava učinkovitost, smanjuje umnažanje, ubrzava vrijeme reakcije i usmjerena je na mjesnu kupnju, čime se grade zajednice.«
Sestra Eubank rekla je da je Dobrotvorno društvo svetaca posljednjih dana također radilo s organizacijom International Development Enterprises (iDE) kako bi se pomoglo ženama da postanu vođe u poljoprivredi. Žene su povezane sa poljodjelkama s povoljnim dobavljačima sjemena i stabilnim tržištima kako bi mogle poboljšati svoje vrtove i povećati svoj prihod. Kada je krenula pandemija, službenici zambijskog ministarstva zdravstva podučili su žene o tome kako proširiti svijest među svojim klijentima-farmerima o bolesti COVID-19 i kako spriječiti njezino širenje.
Uz to, Dobrotvorno društvo svetaca posljednjih dana počelo je podržavati vijeća za djelovanje u zajednici u nekim područjima u kojima pothranjenost najviše prevladava. Na primjer, u Francuskoj i na Filipinima ova su vijeća bila uspješna jer su jednostavne, mjesno razvijene lekcije o zdravlju i prehrani iznosila roditeljima, rekla je sestra Eubank. Ona također pomažu obiteljima posaditi vrtove ili uzgajati male životinje radi nadopune prehrani.
»Obitelji postaju otpornije znanjem«, rekla je sestra Eubank. »Većim su dijelom to jeftine, niskotehnološke intervencije koje stvaraju veliku pogodnost.«
Sklapanje prijateljstava s vođama globalnih vjeroispovijesti
Uz sastanak s njegovom svetošću ekumenskim patrijarhom Bartolomejom, starješina Rasband, starješina Gerard i sestra Eubank sastali su se tijekom foruma s mnogim vjerskim vođama iz drugih zemalja.
U subotu su se sastali s Hajijem Allahshukurom Hummatom Pashazadeom, šejh-ul-islamom i velikim muftijom Kavkaza.
»Bila je to sjajna prilika za susret i, na njihov zahtjev, za stjecanje novih prijatelja«, rekao je starješina Rasband. »Imamo članove Crkve koji žive u njihovoj zemlji. Njihov prvi komentar danas [na forumu skupine G20] bio je poziv vođama naše Crkve da dođu u njihov glavni grad i posjete njihova predsjednika i njihove vjerske vođe.«
Pozivi za posjet upućeni su obostrano, dodao je starješina Rasband. Napomenuo je da su neki vođe Azerbajdžana već posjetili Salt Lake City i otišli s povoljnim dojmovima.
U nedjelju su se crkveni vođe povezali s Nasr-Eddinom Mofarihom, sudanskim ministrom vjerskih poslova.
Mofarih je upoznat s Crkvom. U svibnju 2021. posjetio je predsjednika Crkve, Russella M. Nelsona, na Hramskom trgu. U ožujku 2020. u Sudanu ga je posjetio starješina David A. Bednar iz Zbora dvanaestorice apostola.
Mofarih je rekao da Dobrotvorno društvo svetaca posljednjih dana i vlada Sudana zajedno rade na nekoliko humanitarnih projekata. Ti projekti uključuju centre za dijalizu, inicijative za invalidska kolica, projekte neonatalne skrbi i samodostatnosti koji pomažu studentima primiti obrazovanje preko Sveučilišta Brighama Younga.
»Postoje mnoge velike sličnosti između Islama i Crkve Isusa Krista po pitanju njihove duboke vjere u Boga i važnosti obitelji unutar crkve«, rekao je Mofarih. »Oni se distanciraju od nemoralnih djela i pozivaju ljude da budu pošteni i humani. I to je ono što nas Islam poziva da činimo. [To] su velike vrijednosti s kojima su dolazili glasnici i proroci. Ciljevi su isti.«
Vođe Crkve također su imali plodonosne razgovore s katoličkim pomoćnim biskupom Bagdada, biskupom Robertom Jarjisom; i Tiguhanom Tagayom Tadelem, glavnim tajnikom međureligijskog vijeća Etiopije, i njegovim zamjenikom Messaudom Ademom.
Na sastanku s etiopskom delegacijom teme rasprave uključivale su načine na koje Crkva može nastaviti pružati hitnu podršku Etiopiji. Crkva ima posebnu vezu s tom zemljom. Dana 27. siječnja 1985., svetci posljednjih dana diljem svijeta postili su i sakupili sredstva kako bi pomogli žrtvama gladi u Etiopiji. To je bio početak onoga što je sada poznato kao Dobrotvorno društvo svetaca posljednjih dana.
»Ovo su istinski prijatelji«, rekao je starješina Gerard o etiopskom izaslanstvu. »Dobro su nas poznavali, kao i ostali. Oni jako pozitivno govore o Crkvi… Pozivaju nas da dođemo u njihovu zemlju ne samo kako bismo nastavili raditi na humanitarnim naporima, kao što smo to već činili tamo, već i da nastavimo graditi istinski odnos povjerenja i obostranog razumijevanja.«